Karijes – najraširenija bolest civilizacije

SALONA DENTAL – IZ MEDIJA

Zub zahvaćen karijesom i njegov potporni aparat je jedan od ulaznih putova bakterijskih upalnih agensa u organizam, kaže nam dr. Zeko. Bez obzira je li to zub s upalnim džepom, granulomom, svaki od njih predstavlja fokus, odnosno žarište bakterija.

karijes-salona-dental

Osim što neliječeni ka­rijes često uzrokuje nesnosnu bol, ta po­java može biti odgo­vorna i za niz drugih bolesti u tijelu, pa čak i onih opasnih za život.

RAZARANJE ZUBNE STRUKTURE

Do kojih sve bolesti može do­ći u tijelu ako ne liječimo karijes na zubima?

Karijes je bolest tvrdog zubnog tkiva, koja dovodi do postupnog razaranja zubne strukture. Ima progresivan tijek, širi se brzo kroz zub­no tkivo (caklinu, dentin, ce­ment) i neliječen izaziva broj­ne posljedice i komplikacije na okolnim strukturama pot­pornog zubnog aparata (peri­odontalni ligament, gingiva, kost) te udaljenim organima.

U nastanku i širenju karijesa sudjeluje velik broj bakterija. Sama njihova prisutnost u ka­rijesnoj leziji, koja je još pot­pomognuta lošom oralnom higijenom, dovodi do upala zubnog mesa (gingivitis, pa­rodontitis) te upalnih proce­sa u okolnoj kosti i ligamen­tu. I z toga možmo zaključi­ti da je zub i njegov potporni aparat, jedan od ulaznih puto­va bakterijskih upalnih agen­sa u organizam. Bez obzira je li to zub s upalnim džepom, granulomom, destruiran i polomljen zub… svaki od njih predstavlja fokus, odnosno ža­rište bakterija, njihovih toksi­na i metabolita u organizmu, koji može ugroziti bilo koji or­gan u tijelu.

BAKTERIJE ULAZE U KRV
Kada bakterije ‘napadaju’ druge organe i tkiva?

Prilikom pada imunite­ta ili djelovanjem egzogenih čimbenika, može doći do pro­dora bakterija u krv, i njihova širenja do udaljenih organa. Tada ovisno o zahvaćenom or­ganu dolazi do razvoja simp­toma i bolesti, te je vrlo često teško odrediti primarnu bo­lest i uzročnika.

 

DERMATOLOŠKI PROBLEMI
Koje sve bolesti mogu nasta­ti širenjem bakterija iz usne šu­pljine?

Znanstvene studije po­sljednjih godina povezale su infekcije u usnoj šupljini s in­fektivnim endokarditisom, miokarditisom, reumatoid­nim artritisom, dermatološ­kim problemima (posebice alopecia areata – ispadanje dlake u vlasištvu ili drugdje po tijelu), hipertenzijom, op­struktivnom bolesti pluća…

 

POVEZNICA S KARCINOMIMA
Loše oralno zdravlje u po­sljednje vrijeme se povezuje i s karcinomima?

Nedavne stručne znan­stvene studije koje su prove­dene, ukazuju na vezu između parodontne bolesti i rizika od raka. Naime, pušenje, socioe­konomski status, dob, spol i genetika ipak predstavljaju najčešće potencijalne čimbe­nike koji utječu na taj rizik. Smatra se da karcinogeni me­tabolički produkti koji su pri­sutni u parodontnoj upali mo­gu pridonijeti vezi između tih dviju bolesti. Prisutnost upal­nih stanica i medijatora, kao što su kemokini, citokini i pro­staglandini, koji su povezani s tumorima, glavni su pokaza­telj. Analize nekolicine studi­ja su pokazale povećan rizik i vezu između parodontne bo­lesti i oralnog raka, raka gu­šterače i gastrointestinalnog sustava.

 

SRCE NAJVIŠE UGROŽENO
Koliko su opasni upalni pro­cesi?

Često u slučajevima gnoj­nog upalnog procesa u po­dručju zuba, koje je praćeno otokom i ponekad povišenom temperaturom, može doći do širenja infekcije kroz meka i tvrda tkiva te kao posljedica može doći do orbitalnog ce­lulitisa, moždanog apscesa, tromboze kavernoznog sinusa itd.Veliku opasnost predstav­ljaju pacijenti s umjetnim sr­čanim zaliscima te umjetnim zglobovima.Naime kod njih u slučaju širenja bakterijske in­fekcije može doći do koloniza­cije transplantata patogeni­ma i do brojnih komplikacija kao što su autoimune reakci­je, reakcije odbacivanja, fo­kalne bolesti i dr.

 

KOLIČINU KARIJESA ODREĐUJE GENETIKA
Neki ljudi imaju više sklono­sti karijesu, a drugi manje. Zbog čega?

Sklonost razvoju kari­jesa ovisi o mnogo čimbe­nika.Među najvažnijima su nasljeđe,odnosno genetska sklonost, kvaliteta prehrane i prehrambene navike te redo­vito provođenje oralne higije­. Razni lijekovi mogu utje­cati na protok i gustoću sline te na taj način omogućiti lak­še zadržavanje hrane i stvara­nje plaka. Zatim sva stanja i bolesti koje utječu na sastav sline ili ometaju normalan proces tijekom razvoja zuba, zbog čega zubi postaju podlož­niji nastanku karijesa.

 

PRATI ZUBE NAJMANJE DVA PUTA
Koliko dnevno treba prati zu­be?

Zdravi i lijepi zubi su os­nova općeg zdravlja i zadovolj­stva čovjeka. Zube je najbolje prati nakon svakog obroka, a najmanje dva puta dnevno, ujutro i prije odlaska na spa­vanje. Zube treba prati teme­ljito, ne zaobilazeći ni jednu plohu zuba.Četkicom istodob­no treba masirati i zubno me­so te na kraju očetkati i jezik na kojem se također skupljaju bakterije i ostaci hrane. Pra­nje zubi bi trebalo trajati oko tri minute.

 

KLJUČNIH POLA SATA
Treba li prati zube iza svakog jela?

Zube bi trebalo prati iza svakog jela posebno nakon konzumacije hrane i pića koje sadrže šećere. Naime, važno je naglasiti da se ne smiju pra­ti neposredno nakon jela.Ta­da je zbog povišene kiselosti u usnoj šupljini caklina izrazi­to osjetljiva i omekšana pa se četkanjem može oštetiti. Sto­ga posebno nakon konzumi­ranja jela koja sadrže šećere i kiseline, s pranjem zubi tre­balo bi pričekati oko pola sata.

 

ŽVAKAĆE POMAŽU
Pomažu li žvakaće gume, kao što se reklamiraju na TV-u, da se zaštitimo od karijesa?

Žvakaće gume danas če­sto predstavljaju kao promo­tore dobrog oralnog zdravlja. Naime, one imaju sposobnost čišćenja grizne plohe zuba, po­tiču salivaciju i time prirodno ispiranje usne šupljine, te na­kon obroka snizuju PH u usti­ma i na taj način smanjuju mogućnost djelovanja kiseli­na na strukturu cakline. Me­đutim, treba naglasiti da žva­kaće gume nikada ne mogu i ne smiju nadomjestiti četkicu i pravilno pranje zubi. (S.J.T.)

Loading...